Ovo je imam ibn Džerir Et-Taberi, šejh mufesira, muhaddisa i historičara, veliki mudžtehid, bio je, Allah mu se smilovao, znak od znakova u iskorišćavanju vremena i njegovog ispunjena u učenju i podučavanju, pisanju i sastavljanju sve dok njegova djela od mnogobrojnosti – od oblikovanja do dotjeranosti – nisu dostigla broj
koji se ne može zamisliti. Rekao je alim Jaqut El-Hamevijj u svojoj knjizi “Mu’džem El-Udeba,’ u prepunoj biografiji koju je napisao o imamu ibn Džeriru Et-Taberijju i ta biografija je dostigla 56 strana, i hafiz El-Hatib El-Bagdadi u ‘Tarihu-l-Bagdad,’ i ovo što je uzeto ovdje o ovom poštovanom imamu u sljedećim rečenicama je govor jednog koji ulazi u govor drugog:
“Pričao je Alijj bin Ubejdullah El-Lugavi Es-Semsimijju, od El-Qadija ebu Umera Ubejdullaha bin Ahmeda Es-Simsara i od ebu El-Qasima bin Aqidla El-Verraqa da je ebu Džerir Et-Taberi rekao svojim učenicima: ‘Da li imate volju za tefsir Kur’ana?’ Rekli su: ‘Koliki će biti njegov obim?’ Rekao je: ’30 000 stranica, pa su rekli: ‘Završit će se naši životi prije nego mi završimo s njime, pa ga je skratio u otprilike 3 000 stranica, izdiktirao im ga je za sedam godina, od 283 h do 290 h.
Potom je rekao: ‘Da li imate volju za historijom svijeta, od Adema do ovog našeg vremena?’ Rekli su: ‘Koliko je obim te knjige?’ Pa je rekao isto kao i za tefsir, te su mu odgovorili isto! Rekao je! Doista smo mi Allahovi! Umrle su ambicije! Pa ju je skratio kao što je skratio i tefsir, završio je njeno pisanje i čitanje u srijedu, tri dana prije nego će se završiti mjesec rebiu-l-ahir 302 h i zaustavio se – znači završio je historiju kod govora o 302 h godini.
Rekao je El-Hatib: ‘I čuo sam Es-Simsimijja kako govori da je Ibn Džerir proveo 40 godina i pisao u svakom danu 40 listova. Ispričao je njegov učenik, Ebu Muhammed Abdullah bin Ahmed bin Dža’fer El-Fergani u svojoj knjizi koja je poznata pod naslovom ‘Es-Sille’ a to je knjiga koja je povezana sa ‘Historijom Ibn Džerira’ da je jedna grupa Ibn Džerirovih učenika rezimirala dane njegovog života od kako je postao punoljetan pa do njegove smrti kada je imao 86 godina, potom su podijelii s njima broj listova njegovih djela pa je rezultat bio da je u svaki dan u prosjeku pisao 14 listova. I ovo nije moguće za stvorenje osim pod lijepom pažnjom Stvoritelja.
Rodio se 224 h a umro je 310 h živio je 86 godina i ako oduzmemo od njegovog života godine prije njegovog punoljetstva i zamislimo da to bude 14 godina, ostaje da je Ibn Džerir živio 72 godine i da je pisao u svakom danu 14 listova. Ako uzmemo u obzir dane 72 godine i učinimo da je za svaki dan pisao 14 listova onda će njegova skupina djela dostići otprilike 358 hiljada listova.
Već su uzeli u obzir da je njegova historija kao i njegov tefsir na oko 3000 listova, znači obje knjige će imati 7 ili 8 hiljada. Iz štampe je izašla njegova knjiga o historiji u 11 velikih djelova a tefsir je izašao iz štampe u 30 velikih dijelova i to u velikim dijelovima od kojih je svaki dio za sebe jedan tom.
On je bio samo jedna ličnost, pisao je svojom olovkom za sebe, pisao je listove za sebe, izlagao je ljudima svoje ideje i znanje koje su bile kao ‘nepomiješani med i slatki margarin,’ i doista ne bi uradio sve to da nije pazio na svoje vrijeme i da nije znao kako će ga ispuniti koristima i pisanjem.
| < « | » > |
|---|
