dec 30 2009

Svrha učenja ezana, a Allah najbolje zna, leži u tome da prvo što čovjek čuje budu riječi koje izražavaju veličanstvenost i veličinu Gospodara, kao i riječi šehadeta kojima se ulazi u islam. To je vrsta podsjećanja na obilježje islama prilikom dolaska na ovaj svijet, kao sto je podsjećanje na šehadet prilikom napuštanja ovoga svijeta. Nemoguće je negirati trag koji ezan ostavlja na srce djeteta iako ono ne osjeti sve koristi, jedan od njih jeste i bježanje šejtana od ezana, jer šejtan vreba čovjeka od trenutka dolaska na ovaj svijet i prilazi mu kako bi ga zavodio.

Kada se kolje akika
Ebu Davud prenosi od Ahmeda da je rekao: "Akika se kolje sedmi dan." Salih ibn Ahmed prenosi od svoga oca da se akika kolje sedmi dan  po rođenju djeteta, a ako se ne zakolje tada, onda četrnaestog dana, ako ni tada onda dvadeset prvog dana. Mejmuni kaže: Pitao sam Ebu Abdullaha  kada se kolje akika, a on je odgovorio: "Aiša veli da se akika kolje sedmi dan ili četrnaesti ili dvadeseti prvi."
Ebu Talib prenosi da je Ahmed rekao da se akika kolje dvadeset prvi dan. Dokaz za ovo jeste hadis:  "Díjete je u zalogu za svoju akiku koja se kolje sedmog dana i kada mu se daje ime." Od Aiše se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve selem, zaklao kurban za Hasana i Husejna sedmog dana i naredio da im se obrije glava. Ebu Bekr ibn Munzir prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve selem, naredio da se sedmog dana da djetetu ime, zakolje za njega kurban i da mu se obrije glava. Ovo je mišljenje velikog broja učenjaka, a dokaz za to jeste hadis Aiše. Ebu Omer kaže: "Hasan Basri smatra da je vadžib sedmog dana zaklati kurban."

Akika također, može biti razlog normalnog rasta i zdravlja i dugog života djeteta i čuvanje  od šejtanskog zla. Svaki dio akike iskupljuje taj dio tjela novorođenčeta, i preporučuje se da se prilikom klanja akike uči isto ono što se uči prilikom klanja kurbana.

Poželjno je da se kod akike radi isto ono što se radi prilikom klanja običnog kurbana, a to je da se podjeli meso. U tome se krije smisao približavanja, zahvale, žrtvovanja, udjeljivanja i hranjenja. To su sretni trenutci, a kada se iskazuje zahvala Allahu subhanehu ve te ala na blagodati, a ona je krajniji cilj braka, koje je samo sredstvo na putu stjecanja  blagodati, onda je klanje kurbana preče pri samom dobijanju blagodati.
Kada je Poslanik sallallahu alejhi ve selem potvrdio je postojanje akike u islamu i naredio da se ona izvrši kazao je da je novorođenče u zalogu za svoju akiku i zabranio da se djetetu maže glava krvlju akike, a sunnet da se djetetu glava namaže safranom. U džahilijetu su, radi bereketa, mazali glave novorođenčadi krvlju od akike i smatrali su da je to posebao vrijedna krv žrtvene životinje, pa čak su svoja božanstva, iz poštovanja, mazali krvlju. Poslanik sallallahu alejhi ve selem zabranio je to kako ne bi oponosali mušrike, i to je zamjenivao nečim što će biti od veće koristi roditelja, novorođenčetu i siromasima, a to je brijanje glave novorođenčeta i udjeljivanje sadake u zlatu ili srebru u vrijednosti težine kose. Sunnet je da se glava namaže safranom, lijepog, lijepog mirisa i izgleda, umjesto da se zamazuje krvlju, ružnog mirisa koja je nečista. Brijanje glave uklanja se slabe kosa kako bi narasla kosa jakog korjena.

Učenje ezana na desno, a ikameta na lijevo uho
Ebu Rafi kaže:  "Vidio sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,  da uči ezan Hasanu ibn Aliju na uho nedugo nakon njegovog rođenja." (Ebu Davud, Tirmizi)
Svrha učenja ezana, a Allah najbolje zna, leži u tome da prvo što čovjek čuje budu riječi koje izražavaju veličanstvenost i veličinu Gospodara, kao i riječi šehadeta kojima se ulazi u islam. To je vrsta podsjećanja na obilježje islama prilikom dolaska na ovaj svijet, kao sto je podsjećanje na šehadet prilikom napuštanja ovoga svijeta.
Nemoguće je negirati trag koji ezan ostavlja na srce djeteta iako ono ne osjeti sve koristi, jedan od njih jeste i bježanje šejtana od ezana, jer šejtan vreba čovjeka od trenutka dolaska na ovaj svijet i prilazi mu kako bi ga zavodio.

Trljanje nepceta novorođenčeta hurmom
U zbirkama Buharije i Muslima prenosi se od Ebu Musa da mu se rodio sin pa ga je odnio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, koji mu je dao ime Ibrahim i nepce mu potrljao hurmom, a Buhari dodaje da je Poslanik proučio i dovu. To je bio najstariji sin Ebu Musaa.  ( Buhari)
Ebu Talha imao je bolesnog sina, pa kada je izašao iz kuće sin mu je umro. U povratku pitao je: 'šta radi sin?,' a žena  mu je odgovorila: 'Mirniji je nego što je bio!,'misleći na to da je sin umro. Poslije večere legli su zajedno u postelju, a ujutro mu žena reče da ode i okupa djete. O ovome je obavjestio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji ga je upitao dali je imao sinoć spolni odnos sa ženom, a kada je dobio potvrdan odgovor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, proučio je dovu `` Allahu, podari im bereket `` pa je Ebu Talha bio obradovan muškim djetetom i donio ga je Poslaniku koji je razmekšao hurmu u ustima i njome natrljao djetetove desni, zatim mu je dao ime Abdullah. (Buhari)

Da li je klanje kurbana bolje od udjeljivanje sadake u vrijednosti samog kurbana
Sulejman ibn Esa´s prenosi da je čuo kako je neko upitao imama Ahmeda da li je bolje zaklati kurban ili podjeliti sadaku siromašnima u vrijednosti kurbana, a on je odgovorio da je bolje zaklati kurban. U predanju od Ebu Harisa navodi da je imam Ahmed upitan o akiki, ako se posudi novac za nju, pa je odgovorio: "Nadam se da će onome ko tako postupi Allah nadoknaditi, jer oživljava sunnet. " Salih je pitao imama Ahmeda da li je za čovjeka kome se rodi djete, bolje da se zaduži kako bi priredio akiki ili da sačeka sa akikom dok ne bude u mogućnosti prirediti je, pa je imam Ahmed odgovorio: "Jači dokaz koji smo čuli o akiki jeste hadis koji prenosi Hasan od Semure, a u kojem stoji da je Poslanik sallallahu alejhi ve selem rekao:  Svako dijete je u zalogu za svoju akiku; pa neka posudi, a nadam se da će mu Allah nadoknaditi jer je oživio jedan od Poslanikovih sunneta i slijedi ono što je prenešeno od Poslanika.'"
Akika je sunnet i propisana žrtva u znak zahvale za Allahovu milost prema roditeljima. To je čin koji na divan način predstavlja tradiciju koja se vezuje za iskupljenje Ismaila alejhisselam, putem ovna koji je zaklan umjesto njega. Tako je akika postala sunnet u generacijama poslije Ismaila alejhisselam, tako se prilikom rođenja zakolje kurban, i neupitno je da to postaje zaštita od šejtana nakon rođenja djeteta, kao sto je učenje bismille prije začeća  zaštita od šejtana. Zato se kaže: Za koga roditelji ne zakolju kurban, on je podložan napadima šejtana, a same mudrosti šerijata u ovome propisu daleko su dublje, zato je ispravno reći da se kurban kolje i za dječaka i za djevojčicu. Iako se tu radi o različitom broju kurbana koji se kolju.

Razlika u broju kurbana izmedzu dječaka i djevojčice i stav učenjaka po ovome pitanju
Prvo, akika je sunnet pri rođenju djevojčice kao sto je i sunnet  priliko rođenja dječaka. Ovo je stav većine ashaba i tabiina i generacije učenjaka poslije njih. Ranije je spomenuto da Ibn Munzir prenosi od Hasana i Katade da se ne kolje akika pri rođenju djevojčice, a najvjerovatnije su uzeli iz tumačenje hadisa: "Muškom novorođenčetu  kolje se kurban," i u hadisu je spomenuto novorođenče koje označava samo muško novorođenče, a ne žensko. Međutim, hadis koji prenosi Ummu Kerz pobija ovakvo mišljenje. Naime, u spomenutom hadisu stoji da je ona pitala Poslanika sallallahu alejhi veselem, o akiki pa je on odgovorio: "Za muško novorođenče kolju se dva kurbana, a za žensko jedan kurban, bez obzira da li je to ovca ili ovan." Za ovaj hadis Tirmizi i drugi učenjaci kažu da je sahih. U prilog navedenom govori hadis koji prenosi Aiša , radijallahu anha, a koji kaže:  "Naredio nam je Poslanik sallallahu alejhi ve selem, da za dječaka zakoljemo dva kurbana, a za djevojčicu jedan kurban."
Ebu Asim prenosi od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem rekao:
"Jevreji za muško novorođenče kolju jednu ovcu, a to ne čine za žensko novorođenče, zato koljite za dječaka dvije ovce, a za djevojčice jednu ovcu."

< «		» >